Pojedinosti o zapisu

Povijest informbiroovskog logora na Golom otoku 1949. - 1956.

University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository

Vidi informacije o repozitoriju  Pogledaj original
 
Polje Vrijednost
 
Relacija http://darhiv.ffzg.unizg.hr/6836/
 
Naslov Povijest informbiroovskog logora na Golom otoku 1949. - 1956.
History of the Goli otok cominformist prison camp 1949. - 1956.
 
Autor Previšić, Martin
 
Tema History
 
Opis Rad tematizira više aspekata djelovanja logora na Golom otoku u razdoblju 1949.-1956.
godine. Prije svega, naglasak je na njegovoj funkciji procesa političkog preodgajanja
pristalica Rezolucije Inforbiroa. Analiziran je ovaj složen proces pun nasilja i prisilnog
denunciranja ostalih kažnjenika, po čemu je logor, uz ostalo, postao vrlo zloglasan. Naglašava
se čvrst međuodnos između političkog preodgoja i ostalih aspekata funkcioniranja logora
poput, na primjer, rada. Naime, rad je na Golom otoku bio sasvim u funkciji političke
preobrazbe ibeovaca, gdje su logoraši nespremni na punu suradnju s Udbom dobivali teže
poslove („tucanje“ i prenošenje kamena), dok su oni koji su bili spremni na prihvaćanje
Udbinih naloga, radili lakše poslove i dnevne zadatke. Disertaciji je, jednako tako, cilj ukazati
na činjenicu da je golootočki rad bio itekako lukrativan, jer je Udba preko službenog
poduzeća „Velebit“ u vrijeme ekonomske blokade Jugoslavije trgovala proizvodima s Golog
otoka, gdje je bio smješten čitav industrijski pogon. Znači, u radu se prikazuju glavni aspekti
logora, ali i čitav niz drugih funkcionalnih pitanja poput vrsta i načina kažnjavanja/suđenja
ibeovaca, njihova transporta na Goli otok, dočeka („Špalira“), prehrane, svakodnevnice,
razonode (kazališta) i tome slično. Na početku je poseban naglasak na procesu istrage koji
razotkriva ne samo metode kojima su hapšeni i isljeđivani ibeovci, već i određenje samog
pojma ibeovac. Cijelo je poglavlje važno i zbog shvaćanja kriterija za hapšenje Staljinovih
pristalica, ali i raznih osobnih drama i lomova u glavama jugoslavenskih komunista.
Prikazana je također čitava organizacija sustava internacije ibeovaca na otok, kao i neke
procjene broja logoraša na njemu. Obrađeni su različiti aspekti fizičkog izgleda logora na
Golom otoku, upravne organizacije (tzv. „logoraška samouprava“), ali i utjecaj iskustva
nacističkih i sovjetskih logora na funkcioniranje Gologa otoka. Zasebno se razmatraju
problemi bolesti i smrti u logoru, razne pojave epidemija, rad golootočke zdravstvene službe
te pokapanja preminulih logoraša. Posebno mjesto daje se prikazu „logora unutar logora“, tzv.
„Petrovoj rupi“, gdje su u najtežim uvjetima bili internirani bivši visoki vojni i pratijski
funkcioneri koji su se izjasnili za Rezoluciju Informbiroa. Zadnje poglavlje razmatra uvjete
puštanja ibeovaca na slobodu kao i njihov tretman od strane okoline te od strane vlasti. Rad
završava zaključnom sintezom i razmatranjima u vidu analize odnosa diplomatskih zatezanja i
popuštanja u odnosima između ovih dviju zemalja, te tih odnosa i broja uhapšenih ibeovaca
kao metoda primjenjivanima na Golom otoku u slamanju ibeovaca.
The thesis discusses various aspects of Goli Otok camp and its funcioning in the period from
1949-1956. The primary focus is on its fundamental function – the process of political
detention for those in favour of Informbiro Resolution. This complex and violent process of
delating other convicts, which made the Camp itself notorious, is analyzed. There is a focus
on the firm relationship between the process of political detention and other aspects of
functioning of the Camp, like labour. Labour was one of the points of political transformation
of those in favour of the Informbiro, which ment that convicts not fully cooperating with
Udba had to perform more difficult tasks (like carrying heavy rocks from one place to
another), while those fully cooperating performed easier ones. Also, thesis aims to point out
the fact that labour at Goli Otok was by all means lucrative, since Udba traded goods from
Goli Otok, through „Velebit Company“ in the times when Yugoslavia was economically
blocked. At the time, industrial machinery was located on Goli Otok.
The thesis aims to show the main aspects of the Camp, but also forms of punishing and
torturing convicts, their transport to Goli Otok, welcoming („Špalir“), diet, everyday life,
leisure and entertainment (theatre), etc. Introduction describes the methods of investigation,
arrest and processing convicts, as well as the explanation of the term „ibeovac“. This chapter
is important as it provides means for understanding criteria for arresting the supporters of
Stalin and his regime, but also different intimate disruptions in the heads of Yugoslav
communists.
Also, the organization of the system of internment of Informbiro supporters is presented, as
well as some estimated numbers of convicts. Different aspects of the physical appearance of
the camp, management of the camp and influences of nazi and soviet camps on the funcioning
of the Goli otok camp are elaborated.
Diseases, epidemics and deaths in the camp, health care as well as burrying the dead are
elaborated separately. A special chapter is devoted to „the camp in the camp“ (Petrova rupa),
a place where former military officials and political influentials (who supported Informbiro)
have been sent to live in extremely hard conditions. The last chapter elaborates terms and
conditions of releasing the convicts, and the way that society and government treated them
once they were freed.
 
Datum 2014
 
Vrsta resursa PhD Thesis
NonPeerReviewed
 
Format (na primjer PDF) application/pdf
 
Jezik hr
 
Identifikator http://darhiv.ffzg.unizg.hr/6836/1/Previ%C5%A1i%C4%87%2C%20Martin.pdf
Previšić, Martin. (2014). History of the Goli otok cominformist prison camp 1949. - 1956.. PhD Thesis. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of History.
(Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu) [mentor Banac, Ivo].